Teretni trgovački brod Avantis III napravljen je 1977. godine u brodogradilištu Trønder Verftet, Hommelvik, Norveška, kao motorni brod dužine 64,55 metara, širine 12,76 metara, visine 4,47 metra. Prvobitno ime broda bilo je Akershus (IMO 7608722) i pokretao ga je dvanaestocilindrični četvorotaktni dizel motor.
Od marta 1977. godine brodom upravlja privatna norveška transportna kompanija Det Stavangerske Dampskibsselskab iz Stavangera, da bi ga 1982. godine u danskom brodogradilištu Helsingør Værft A/S produžili u transportni brod dužine 79.05 metara. U decembru 1991. godine brod menja vlasnika, kupuje ga norveški Auklandshamn Management A/S iz Auklandshamn, Haugesund. Nakon prepravki i farbanja, od februara 1997. godine brod ima zapreminu od 2362 BT, odnosno 708 NT.
U martu 1999. godine brod kupuje Bergenhus AS (Misje Offshore Marine AS) iz Bergena u Norveškoj, da bi ga 2002. godine prodali kompaniji Antonisa Agrafiotisa La Marie Shipping Co. (Avantis Naftiki Eteria, Avantis Shipping Limited, Pireus, Grčka). Tada mu novi vlasnik menja i ime u Avantis III.
Devetnaestog novembra 2004. godine teretni trgovački brod Avantis III napustio je grčku luku Mesologi natovaren građevinskim materijalom koji ide na Kipar. Prošao je kroz Korintski kanal koji spaja Peloponez sa ostatkom Grčke i dalje nastavio plovidbu zapadno od ostrva Agistri sa ciljem da prođe kroz kanal Metana, a sve kako bi skratio plovidbu i ušparao novac od goriva.
Ploveći punom brzinom, brod Avantis III je ujutru u 3 sata i 30 minuta udario u severozapadni stranu ostrva Dorusa, zatim nastavio ka istoku i potonuo za nešto manje od 20 minuta na nekoliko metara od južne strane ostrva. Vremenski uslovi su bili dobri. Na brodu je bilo 12 članova posade (10 Grka i 2 stranca), od kojih se nakon brodoloma njih 11 spasilo čamcem za spašavanje, dok je tridesetpetogodišnji kuvar Klaus Koroni poginuo.
Spasilačkim službama je lično kapetan broda javio za brodolom sa svog mobilnog telefona tačno u 3 sata i 55 minuta dok je bio u čamcu za spašavanje sa još deset članova posade. Izveštaji su pokazali da brod nije posedovao adekvatnu opremu za spašavanje, kao što je radio elektronski satelitski alarmni sistem EPIRB (Emergency Position Indicating Radiobeacon), koja bi u ovakvoj situaciji automatski obavestila spasilačke službe o poziciji broda.
Naknadno, za izazivanje nesreće su osumnjičeni kapetan broda, drugi oficir i jedan mornar.
Olupina broda, koji je u jednom komadu, leži na levom boku, sa pramcem na dubini od 18 metara, dok je propeler na dubini od 41 metra. Krma broda je skoro na dubini od 47 metara. Vrh krmenog brodskog krana dodiruje peskovito morsko dno. Na krmi je dostupan ulaz u mašinski prostor, ali je neophodno da budete pažljivi prilikom ulaska u njega. Teretnom prostoru je moguće prići sa obe strane i dozvoljava da se uđe duboko u njegovu unutrašnjost. Naravno, neophodno je posebna opreznost jer je brodolom napravio oštećenja na svim delovima broda pa lako može doći do otpadanja pojedinih komada koje mogu da pokrenu čak i mehurići gasa koje izdišete tokom ronjenja. Glavni teretni prostor je ispunjen pretežno krovnim crepovima, ali se na brodu nalaze i ostaci motocikla Honda Varadero, kao i ostaci bagera. Trouglasti kran na sredini broda je ostao u svom položaju.
Posebno zanimljiv deo je komandni most broda, gde se u veoma dobrom stanju nalaze brodski instrumenti, radio stanica, ekran radara, komande itd. Prilikom ulaska u unutrašnjost komandnog mosta neophodno je da budete pažljivi, zbog uskog ulaza kao i propadanja i korozije materijala.
Istražujući brod, pronaći ćete desno sidro koje stoji na svom mestu, a tik pored njega krupnim slovima je po boku ispisano ime broda. Ime broda, AVANTIS III ispisano je i na dva spasilačka čamca koja se još uvek nalaze na brodu.
Vidljivost na brodu je obično odlična, a sam brod sve više postaje veštački greben sa primetnom količinom morskog života koji vremenom postaje sve bogatiji i zanimljiviji za ronioce.